Križobolja – sindrom m. piriformisa – prikaz bolesnice

Melita Uremović, Lidija Fumić-Dunkić, Renata Budić

Lumbalni bolni sindrom je skup simptoma različite etiologije koji se predstavljaju bolovima na prijelazu lumbalnog u sakralni dio kralježnice. On je jedan je od najučestalijih zdravstvenih problema i najčešći uzrok izostanka s posla. Procjenjuje se da 80% populacije tijekom života, bar jednom, osjeti bol u području lumbalnog dijela kralježnice, koja recidivira u najmanje 50% bolesnika. Uz degenerativne i strukturalne promjene kralježnice jedan od uzroka bolova može biti i sindrom m. piriformisa kod kojeg dolazi do iritacije ili kompresije proksimalnog dijela ishijadičnog živca, n. ischiadicusa, u području njegovog prolaska kroz ili u blizini m. piriformisa. Posljedica je duboka bol u glutealnoj regiji koja se širi kroz cijelu dužinu noge i pojačava prilikom unutarnje rotacije kuka. Prilikom postavljanja dijagnoze potrebno je MR-om i EMNG-om utvrditi pravi uzrok bolova u križima, odnosno isključiti postojanje diskus hernije. Ključno liječenje je kineziterapija, odnosno provoditi vježbe istezanja m. piriformisa i jačanje glutealne muskulature i izbjegavati aktivnosti koje pojačavaju bolove. Cilj rada bio je prikazati interdisciplinarano liječenje u bolesnice u koje je tek nakon tri godine ustanovljen uzrok bolova i nakon toga je provedeno ciljano liječenje, čime su bolovi značajno regredirali. Bolesnica u dobi od 51 godina liječila se tri godine pod dijagnozom lumbalnog bolnog sindroma i lijevostrane ishialgije. Tegobe su započele nakon pada na ledu s bolovima u križima uz ponekad “šetajuće” bolove u lijevoj nozi, bez jutarnje ukočenosti. Karakter boli je bio tupa bol, VAS u pokretu bio je 9, a u mirovanju 7, fleksija lumbalne kralježnice 45°, ekstenzija 15°, laterofleksija u lijevo 15° i u desno 15°, Lasegue lijevo pozitivan kod 75°, dorzifleksija i plantofleksija prstiju simetrične, senzibilitet nogu očuvan. MR slabinske kralježnice učinjen 2010. i 2011. godine u Zavodu za radiologiju KBC Sestre Milosrdnice pokazao je početne degenerativne promjene bez vidljivih hernijacija diska ili disko-radikularnog konflikta. EMNG donjih ekstremiteta, učinjen u dva navrata 2010. i 2011. godine, na Klinici za neurologiju KBC Sestre Milosrdnice pokazao je blago radikularno oštećenje L5 korijena lijevo. Laboratorijski testovi 2011. i 2012. godine - WR - Waller-Rose, RF - reumatoidni faktor, Latex RF i CRP-negativni. MRI neurografija zdjelice 9.11.2012. učinjena u Londonu utvrđuje sindrom m. piriformisa lijevo. U početku je liječena medikamentozno NSAR izo-butil-propan-fenolskom kiselinom), provedena je stacionarna i ambulantna fizikalna terapija bez poboljšanja. Zbog perzistiranja bolova upućena je u ambulantu za bol KB Sestre Milosrdnice gdje je liječena tramadolom, medrolom i antidepresivima, bez subjektivnog poboljšanja. Nakon toga su u terapiju uvedeni opioidi uz pregabalin uz paravertebralne blokade. 2012. liječena je u Bolnici Sv. Katarina u Zaboku anestezijom lijevog sakroilijakalnog zgloba u kombinaciji s analgeticima nakon čega je došlo do pogoršanja bolova. Zbog depresivnih poremećaja te iscrpljenih prilagodbenih sposobnosti liječena je u psihijatra suportom i antipsihoticima. Nakon neurografije zdjelice u 12. mjesecu 2012. započeto je kontinuirano provođenje ciljane kineziterapije primjenom vježbi istezanja m. piriformisa, jačanja glutalne i paravertebralne muskulature te povremena primjena UZ-a. Uz to je nastavila provoditi liječenje u ambulati za bol vrlo niskim dozama pregabalina i opioda, liječenje u psihijatru više nije bilo potrebno. Bolovi u križima su znatno su smanjeni, povremeno iradiraju u lijevu nogu; VAS u kretanju 4, a u mirovanju 2; fleksija slabinske kralježnice 60°, ekstenzija 20°, laterofleksija u lijevo 20°, a u desno 25°. Vrlo je važno prije nego se započne s rehabilitacijskim tretmanom utvrditi koji je pravi uzrok lumbalnog bolnog sindroma. Individualna kineziterapija je najvažnija u rehabilitaciji osoba koje imaju bolove u slabinskoj kralježnici. Program vježbi treba započeti odmah čim regrediraju bolovi, a vježbe se propisuju ovisno o oštećenju koje je uzrok bolova, kao i o nizu drugih faktora kao što je životna dob, kondicija bolesnika, pridružene bolesti.