Authors:
Ljerka Pavković, Saša Majić, Darko Roban
Summary
Sažetak
Cilj ovog rada je prikazati indikatore kvalitete zdravstvene njege koji se prate u Specijalnoj bolnici Lipik s mogućnošću nadziranja štetnih događaja koji bi se mogli desiti. Sestrinska dokumentacija i kategorizacija bolesnika po preporuci Hrvatske komore medicinskih sestara omogućila je prikupljanje podataka za svakog bolesnika u sestrinsku listu i njene dijelove koje se prilagođavaju potrebama svakog bolesnika. Podaci se prikupljaju svakodnevno, dokumentiraju ili unose u računalo e-NJEGA. U razdoblju 2007.-2011. godine prosječno je godišnje bilo 129 padova što na ukupan broj hospitaliziranih bolesnika iznosi 3 %. Od ukupnog broja padova 3 % se odnosi na frakture, 66 % imali su dijagnozu CVI, a 90 % svih incidenata dogodio se u bolnici. Najveći broj padova događa se u prvoj smjeni 48 %, a najmanji u noćnoj smjeni 21 % dok se na drugu smjenu odnosi 31 % padova. Kontinuirani rad povjerenstva za rane rezultira prikupljanjem podataka u obrasce HKMS za procjenu rane. Rana se slika najmanje na prijemu i otpustu bolesnika i pohranjuje se u računalo. Uključivanjem medicinskih sestara u PATH projekt 2011. godine skupit će se relevantni podaci vezani za dekubitus u cijeloj ustanovi. Prikupljeni podaci do sada govore da 4 % ukupno hospitaliziranih bolesnika ima neku vrstu oštećenja kože. Kategorizacija bolesnika omogućuje razvrstavanje bolesnika u četiri kategorije na osnovu šesnaest kritičnih čimbenika koji se zasnivaju na definiciji zdravstvene njege V. Henderson i D. Orem što omogućuje izračunavanje potrebnog broja sestara za skrb bolesnika/24 sata. Kroz razdoblje od tri godine od prosječno 202 bolesnika dnevno smještenih u bolnicu: 64 % ih je u prvoj kategoriji (bolesnici sposobni za samozbrinjavanje), 24 % u drugoj (bolesnici djelomično sposobni za samozbrinjavanje) i 12 % u trećoj kategoriji (bolesnici nesposobni za samozbrinjavanje). Prosječno dnevno izvršeno je 128 sati zdravstvene njege u odnosu na potrebe od 160 sati. Svake godine u razdoblju od mjesec dana provodi se anketa o zadovoljstvu bolesnika s ciljem pronalaženja kritičnih točaka u provođenju zdravstvene njege i unapređenja kvalitete, prati se potrošnja alkoholnih dezinficijensa, ubodni incidenti, bolesnici koji dolaze u ustanovu s urinarnim kateterom. Zahvaljujući kulturi praćenja i dokumentiranja prema procesu zdravstvene njege medicinske sestre imaju mogućnost kontinuiranog utjecaja na provođenje i kvalitetu zdravstvene njege što utječe na zadovoljstvo bolesnika i definira ulogu sestre u procesu rehabilitacije.
