Authors:

Mateja Znika

Summary
Sažetak
Urični artritis je bolest koju karakterizira hiperuricemija, recicidirajući napadaji akutnog artritisa, odlaganje mononatrijeva urata u zglob i u tkiva, te stvaranje uratnih kamenaca. Bolest se najčešće javlja između 45. i 54. godine života u muškaraca i između 55. i 64. godine u žena. Sinonimi su: giht; lat. gutta, eng. gout, franc. goutte, njem. Gicht, tal. gotta, te hrvatski ulozi. Giht je opisao još Hipokrat u 5. stoljeću prije Krista. Fizioterapijski proces kod oboljelih od uričnog artritisa obuhvaća subjektivni pregled, objektivni pregled, postupke mjerenje i testove, te primjenu fizioterapijskih procedura s ciljem smanjenja boli, povećanja zglobne mobilnosti, poboljšanja funkcionalnosti, prevencije deformacija, te edukacije bolesnika. Fizikalna procedura izbora koja se primjenjuje u akutnoj fazi bolesti je krioterapija koja se može primjenjivati u tri oblika: kriokupke, kriooblozi i kriomasaža, te se bolesniku savjetuje mirovanje. Kada se upala smiri trebamo održavati funkciju zgloba i spriječiti deformacije zgloba provođenjem fizioterapijskih vježbi koje ne smiju predstavljati dodatno opterećenje za doljnje ekstremitete. Cilj vježbi je povećanje samostalnosti, poboljšanje raspoloženja, postizanje i održavanje željene težine, te poboljšanje općeg stanja. Toplinske procedure i balneoterapiju treba izbjegavati jer provociraju akutni napad artritisa. Poseban naglasak kod liječenja oboljelih od uričnog artritisa je na edukaciji bolesnika o važnosti provođenja vježbi, korištenju pomagala, te o promjeni životnih navika kojima se uvelike može dovesti bolest pod kontrolu.

Vol.: 59

Preuzmi PDF