PRILOG GENETIČKOJ ETIOLOGIJI KOMPLEKSNOG REGIONALNOG BOLNOG SINDROMA – TIP I (SYNDROMA ALGODYSTROPHICUM) NA TEMELJU KVANTITATIVNE ANALIZE DIGITOPALMARNIH DERMATOGLIFA U ŠEZDESETORICE MUŠKARACA

Miljenko Cvjetičanin, Zrinka Jajić, Ivo Jajić

The patterns of the ridges of the skin of the fingers and palms were determined in sixty men with complex regional pain syndrome (type I) as a measure of disease prevention. The study included 25 dermatoglyphic traits: number of epidermal ridges on all ten fingers; their sum for five and ten fingers; four traits on both palms, i.e. between a-b, b-c and c-d triradii; atd angles: and their bilateral sum. The data obtained were compared with those recorded in a control group of 200 pairs of imprints of phenotipycally healthy male adults from the Zagreb area. Statistically significant difference from control values were found in 12 dermatoglyphic variables, including an increased sum of ridges on nine fingers (except for left second finger pad), and total sum for five and ten fingers. These fi ndings suggested the polygenic system responsible for development of dermatoglyphics to be identical with some polygenic loci for the onset of algodystrophy syndrome, which might prove useful in disease prevention (e.g., taking fingerprints following a trauma and before rehabilitation), and to facilitate identification of risk groups, and thus the treatment for this longterm and yet obscure syndrome.

U svrhu prevencije, u ovom se genetičkom ispitivanju, istražio broj kožnih grebenova na prstima i dlanovima šezdesetorice muškaraca s kompleksnim regionalnim sindromom Tip I (Syndroma algodystrophicum). Ispitivanje je provedeno u 25 dermatoglifskih značajki: broju epidermalnih grebenova na svih deset prstiju, njihovu sveukupnom zbroju na pet i deset prstiju, četirima svojstvima na oba dlana - između triradijusa a-b, b-c i c-d, te atd kutovima, i njihovom obostranom zbroju. Dobiveni podaci su uspoređeni s kontrolnom skupinom - 200 pari otisaka odraslih i fenotipskih zdravih osoba Zagrebačke regije. U dvanaest dermatoglifskih varijabli pronađene su statistički značajne razlike prema kontroli: u povišenom broju grebenova na devet prstiju (izuzev jagodice drugog prsta lijevo), te u ukupnom zbroju na pet i deset prstiju zajedno. Iz toga se može pretpostaviti, kako je poligenetički sustav odgovoran za razvoj dermatoglifa identičan s nekim lokusima za oboljevanje od algodistrofičnog sindroma, a što bi se moglo iskoristiti u preventivne svrhe (uzimanjem otisaka ruku nakon traume, odnosno prije rehabilitacije), te formiranjem rizičnih skupina, a time i usmjeriti liječenje tog dugotrajnog i tajanstvenog poremećaja.