KVALITETA ŽIVOTA I KRONIČNA KOŠTANO-MIŠIĆNA BOL

Frane Grubišić

Različita koštano-mišićna oboljenja među vodećim su razlozima učestalih posjeta i traženja savjeta i pomoći u ambulanti liječnika obiteljske medicine i/ili različitih kliničkih specijalnosti. Nadalje, zbog njih se traže slobodni dani, bolovanja, a vremenom mogu postati i uzrokom onesposobljenosti. Uzroci koštano-mišićne bolisu raznoliki obzirom na anatomsku strukturu ili patološki supstrat kao izvor boli, a svi su terapijski modaliteti (lijekovi, fizikalna terapija) usmjereni na liječenje simptoma. Za jednostavnu procjenu intenziteta boli u kliničkoj se praksi mogu koristiti jednodimenzionalne ljestvice (npr. vizualna analogna skala) ili multidimenzionalne ljestvice (npr. McGillov upitnik). Liječenje kronične koštanomišićne boli ponekad zahtjeva i timski multidisciplinarni pristup. Međutim, kroničnu se koštano-mišićnu bol ne smije promatrati samo kroz tjelesnu komponentu, nego i emocionalnu. Zbog toga što je bol, prema jednoj od defi - nicija, neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano s akutnim ili mogućim oštećenjem. Kvaliteta života definira se kao život dobre kvalitete ili zadovoljstvo životom, sreća ili bilo koja životna vrijednost u bilo kojem trenutku. Tehnike mjerenja kvalitete života su temeljene na upitnicima i vrednovane unutar kulturnog konteksta. Kvaliteta života povezana za zdravljem (eng. health related quality of life) obuhvaća mjere koje se tiču procjene zdravstvenog stanja, stavova, vrijednosti i opažene razine zadovoljstva i općeg dobrog stanja, te nije usmjerena prema određenoj populaciji. Bolesnikova je kvaliteta života multidimenzionalna i subjektivna zbog čega se koriste objektivni i validirani mjerni instrumenti (tzv. generički upitnici koji se primjenjuju kod različitih skupina bolesnika neovisno o dijagnozi bolesti/nesposobnosti i bolest specifični upitnici/mjerni instrumenti koji su usmjereni na probleme povezane s određenom bolešću). Stupanj obrazovanja, obiteljska potpora, (ne)zaposlenost, trajanje bolesti i liječenja, suočavanje i/ili borba s bolešću, te educiranost bolesnika i obitelji su faktori koji mogu pozitivno/negativno utjecati na kvalitetu života. Pokuša li se postaviti poveznica između emocionalne domene kvalitete života i kronične koštano-mišićne boli, depresija i tjeskoba definirane su kao najbolji neovisni prediktori kvalitete života kod bolesnika s kroničnom koštano mišićnom boli. S druge strane, kronična bol je nerijetko zajednički simptom i dobar pokazatelj tjeskobe, a tjeskoba može dovesti i do višeg stupnja kroniciteta boli. Najčešća kronična koštano-mišićna oboljenja, poput križobolje, artritisa (npr. reumatoidni artritis) ili fi bromijalgije povezani su sa smanjenjem kvalitete života u svim njezinim domenama. Prema tome, rano prepoznavanje i postavljanje dijagnoze i pravovremeni početak liječenja preduvjeti su sprječavanja morfoloških promjena na strukturama koštano-mišićnog sustava, smanjenja boli i poboljšanja funkcionalnog statusa što je povezano smanjenjem onesposobljenosti i poboljšanjem kvalitete života bolesnika.